Što je poduzetnicima donijela EU? Vjerojatno i dosta toga dobrog, ali što je Porezna uprava nakon ulaska RH u EU donijela poduzetnicima mislim da se teško može opisat nekim normalnim i motivirajućim riječima. Ulaskom RH u EU da bi obavljali transakcije sa partnerima iz EU, poduzetnici su obvezni u nadležnom uredu porezne uprave registrirati se kao bi im ista dodijelila PDV ID broj (eng. VAT ID number) i to najmanje 8 dana prije obavljanja transakcije. Za sad zvuči pošteno i prilično jednostavno.

Međutim hrvatska birokracija morala je malo začiniti postupak. Očito je to jače od nje same. Prva besmislica koja se očitovala u provedbi porezne uprave, a proizašla iz napisane UPUTE SREDIŠNJEG UREDA koja je naložila referentima da sve one koji izvade PDV ID broj (to je redovan OIB sa prefiksom HR) da automatski moraju biti upisani u mjesečne obveznike PDV-a. Ali to ne bi bilo sporno da oni sebi nisu prilagodili Zakon u kojem jasno piše da obveznici PDV-a postaju mjesečni tek po prvoj obavljenoj transakciji sa EU. Zašto je vađenje broja, koje je samo priprema za buduće radnje izjednačeno sa obavljenom transakcijom? Što u situaciji kada stvari pođu po zlu, broj je izvađen s planom poslovanja koje nažalost propadne. Postali ste mjesečni obveznici, a nemate ni jednu jedninu transakciju sa EU. Tek smo počeli s ludostima. Sljedeća nevjerojatna stvar je kada tromjesečni obveznik registrira PDV ID broj i obavi neki posao sa EU unutar kvartala, on mora automatski postati mjesečni obveznik i mora napraviti mjesečne obračune za taj kvartal. Ne bi bilo ništa sporno da se Porezna uprava nije sjetila genijalne ideje. Kada porezni obveznik napravi neku transakciju u drugom ili zadnjem mjesecu kvartala on mora napraviti i predati mjesečne obračune PDV-a za jedan odnosno dva mjeseca unazad (retroaktivno), a oni su fino za dugovanja po tim naknadno predanim obračunima obračunali zatezne KAMATE. Stvarni slučaj iz prakse izgleda ovako. U 3. kvartalu u godini (razdoblje od srpnja do rujna) u srpnju izvadite PDV ID broj i obavite neki posao sa EU tek u rujnu. Ulazite u mjesečni obračun (prema zakonu u rujnu jer ste onda napravili prvu transakciju), radite naknadni obračun za srpanj i kolovoz, predajete ih u listopadu nakon što ste završili deveti mjesec i imali transakcije sa EU, a oni fino zaračunaju zatezne kamate, jer je dospijeće plaćanja za PDV-a za srpanj 31.8., a za kolovoz 30.9. i prema tome vi kasnite s plaćanjem mjesečnog PDV-a! Zgodno, zar ne? Tako je to kada vas prebace u mjesečni sustav PDV-a čim otvorite PDV-ID broj, a ne kako piše u Zakonu kada počnete obavljati transakcije s EU.
Očito se smatra da poduzetnici imaju kristalne kugle pa znaju što će im se dogoditi u budućnosti pa je u redu kazniti ih primjerenim kamatama. Zakon obvezuje naknadni obračun, što je u redu, ali ovakvo ponašanje krajnje je bezobrazno. I zadnja, najnovija, ali prilično sam siguran da nije posljednja novost, slobodno čitajte glupost, je maltretiranje poduzetnika sa "utvrđivanjem činjeničnog stanja", gdje Porezne uprava maltretira poduzetnike prijedlogom rješenja za ukidanje PDV ID broja i to onim poduzetnicima koji u zadnjih par mjeseci nisu obavili nikakav posao sa zemljama EU. I sad da nam ga ukinu, jer očito njima smeta, stvarno ne znam iz kojeg razloga, da kad opet nađemo neki posao ili želimo nešto kupiti iz EU moramo ponovno, naravno 8 dana prije transakcije, odlaziti poreznom referentu sa zahtjevom za PDV ID brojem. Opet se vraćamo na onu kristalnu kuglu koju poduzetnici trebaju dobro ulaštiti kako bi Poreznoj upravi mogli suvislo odgovoriti ili očitovati im se, kako traže. Naravno da je u ovo vrijeme gospodarskog oporavka važnije kvalitetno i što češće komunicirati sa Poreznom upravom nego posvetiti se poslu i traženju novih klijenata.

Prije par rečenica spomenuo sam zadnju glupost, a duboko u sebi se i nadao da je zadnja, ali tik prije objave članka morao sam nadodati još jednu stvar koju smo upravo saznali. Sad više ni neću pisati da je zadnja jer je kreativnost (čitaj: nerazumijevanje) Porezne uprave na zavidnoj razini. Prilikom predaje zahtjeva za dodjelu dotičnog broja referent je od poduzetnika zatražio, vjerovali ili ne, sastaviti zahtjev sa opisom posla za koji je taj broj potreban. Moramo objašnjavati poreznoj upravi zašto nam točno treba PDV-ID broj. Pa kako da znam hoću li na web-u naletiti na neku super aplikaciju ili alat koju prodaje društvo iz Estonije ili možda naručiti novu tipkovnicu s Amazona koji ima skladište u Poljskoj ili Velikoj Britaniji? Samo želim imati svoj PDV-ID broj da mogu poslovati sa EU kada god poželim. Poduzetništvo je u velikoj mjeri nepredvidivo, a ovakve zahtjeve stavljati pred poduzetnike krajnje neprimjereno.

Potencijalna tema za novi tekst u ovoj samoprozvanoj rubrici „Vjerovali ili ne“ još je jedan aktualan biser proizašao iz UPUTE SREDIŠNJEG UREDA POREZNE UPRAVE koja i sam RRiF baca na koljena, a epilog mi se čini sličan ovome ranije navedenom.

Uglavnom dosta oblaka i sivila za danas, konačno se vratilo sunce pa možda je to poticaj iskrenom nadanju da će stvari stvarno krenut na bolje.

Nenad Kodrić, mag.oec. i ovl.rač.


Korisni link:
Zakon o porezu na dodanu vrijednost
Članak je ocijenjen 3 puta
Ocijenite članak:
Broj komentara (1) Pročitano: 4662 puta
gordan(29.5.2016. 12:36:29) novac

Komentari članka

Komentirajte članak!

NEWSLETTER

Ime:
Email:

ANKETA

Podržavate li velike kazne za rad na crno? (rad u fušu)
Rezultati

KALKULATOR ZA OBRAČUN KAMATE NA KAMATU

Početni kapital (u kn)
Mjesečne uplate (u kn)
Godišnja kamata/prinos (%)
Broj godina investiranja