Tema koja me je oduvijek fascinirala. Kako je moguće da se nikada ne dogodi da dođete u banku i dobijete odgovor kako ne možete dobiti kredit jer trenutno nemaju dovoljno novaca. Da vam kažu kako moraju čekati da netko položi (oroči) novac kako bi mogli izdavati nove kredite. Iz teksta u nastavku vidjet ćete kako stvari zaista funkcioniraju i kako banka od vaše jedne kune može stvoriti novih 3, 5 ili 10 kuna. Naravno vrijedi i obrnuto: povlačnjem novca iz banke smanjujete mogućnost njegovog umnožavanja (G.H)
Kako od jedne kune banka može ''stvoriti'' tri? Je li posrijedi neki čarobni štapić kojim banke kreiraju novac ili se ipak krije nešto drugo?
Financijski sustav od svojih najranijih začetaka temelji se na principu ponude i potražnje, odnosno sučeljavanju viškova i manjkova financijskih sredstava. U davna vremena kad banke još nisu postojale i kada se novac, odnosno zlato čuvalo kod zlatara shvatilo se da zlatarima nije potrebno čuvati svu količinu zlata već da se dobar dio može posuditi onima kojima je trenutno potreban, a da se samo manji dio može zadržati za podmirenje tekućih obveza. Tako su sada osim naknada za pohranu zlata u svojim sefovima počeli zaračunavati i kamate na posuđene viškove. Upravo na ovom principu razvio se današnji moderan bankovni sustav.

Poslovanje današnjih banaka temelji se na prikupljenim depozitima – znači viškovima novčanih sredstava stanovništva, poduzeća i drugih subjekata. Tako prikupljeni depoziti predstavljaju obvezu banke u njezinoj pasivi. Banka na tako primljene depozite jedan dio sredstava mora izdvojiti u obliku obvezne rezerve i rezerve likvidnosti (koju propisuje Hrvatska narodna banka) kako bi mogla izvršavati svoje obveze dok ostatak sredstava može plasirati u obliku kredita svojim klijentima ili u neke druge oblike investiranja. Znači vidimo da banka ustvari transferira vlastite obveze – primljene depozite (pasiva) u vlastita potraživanja – dane kredite (aktiva).

Zabluda je da banke svoju profitabilnost temelje na razlici pasivnih (kamate na primljeni depozit) i aktivnih (kamata na dane kredite) kamatnih stopa pri tom misleći da banka na primljeni depozit od recimo 100 kuna odobrava kredit u istom ili manjem iznosu. To naravno nije ni približno točno a u nastavku ćemo vidjeti i zašto.
Ako banka prikupi 100 kuna depozita i ako izdvoji 20 kuna za obveznu rezervu i 10 kuna za rezervu likvidnosti ostaje joj 70 kuna za kreditnu aktivnost i to je njezin trenutni kreditni potencijal. Ako pretpostavimo da će banka uspjeti plasirati svih 70 kuna u obliku kredita, jedan dio tako odobrenog plasmana vratit će se ili ostati u banci na računu (stopa zadržavanja sredstava u banci). Ako pretpostavimo da se od prvotno odobrenog kredita 30 kuna vrati u banku, tih 30 kuna predstavlja novi depozit i novu bazu za sljedeći kredit. Banka tako na osnovu jednog depozita multiplicira njegovu vrijednost i vrši kreditnu ekspanziju. Ne zaboravimo da je ovo bio primjer modela jedne banke (banka A) gdje je bila pretpostavka da će 30 kuna ostati i/ili vratiti se u banku. To znači da ostalih 40 kuna može doći kao depozit u drugu banku (banku B) – ta druga banka opet izdvaja sredstva za obveznu rezervu i rezervu likvidnosti i ostatak plasira u obliku kredita i tako se lanac nastavlja.
Na taj način dolazimo do tzv. makromultiplikacije odnosno ekspanzije kredita na razini svih banaka gdje banke na osnovu prvotnih 100 kuna depozita mogu odobriti mnogo veći iznos kredita i naravno na ukupni iznos zaračunati aktivnu kamatnu stopu.

Zbog toga kažemo da banke kreiraju depozitni novac (novac na računima) dok centralna banka primarnom emisijom kreira primarni odnosno efektivni novac (novčanice i kovanice). Kreditna aktivnost na osnovu koje se stvara depozitni novac predstavlja ustvari sekundarnu emisiju novca. Važno je naglasiti da na proces multiplikacije utječe i razvijenost bezgotovinskog platnog prometa. Što je bezgotovinski platni promet razvijeniji, odnosno što je manje efektivnog novca u optjecaju baza za kreditnu aktivnost će biti veća.

HNB kao regulator monetarne politike posebnu pažnju pridaje tome da se ovaj proces multiplikacije previše ne razuzda pa raznim restriktivnim mjerama utječe na proces multiplikacije depozita. Tu su osobito bitne već spomenute: stopa obvezne rezerve i rezerve likvidnosti. Što su ove stope manje kreditna ekspanzija će biti veća i obrnuto. Naravno, tu dolazi do suprotnih mišljenja između poslovnih banaka koje nastoje što više povećati svoj kreditni potencijal a tako i svoju profitabilnost, i centralne banke koja nastoji ograničiti kreditnu ekspanziju i izbjeći moguće potrese u gospodarstvu.

Autor: Davor Pintar

Korisni linkovi
Što je novac: odakle dolazi? (crtić na engleskom)
Članak je ocijenjen 32 puta
Ocijenite članak:
Broj komentara (14) Pročitano: 23054 puta
Sunceko(25.9.2007. 8:19:48)

''Kako je moguće da se nikada ne dogodi da dođete u banku i dobijete odgovor kako ne možete dobiti kredit jer trenutno nemaju dovoljno novaca.''

U ovoj rečenici iz članka riječ nikada bi zamijenila sa gotovo uvijek.

Naime, kada sam s bakom išla podići njenu ušteđevinu od 20.000 DEM banka nam je rekla da nemaju toliko novaca i da moramo prvo naručiti ''podizanje gotovine'' a onda čekati par dana. Možete zamisliti naše izraze lica... baka je skoro 10 godina bila njihov štediša, imala tu lovu oročenu s kojom su oni zarađivali a sada kada je nama trebao novac, e sada ga nemaju.
Tako je bilo prije 7 godina.

dlibric(25.9.2007. 8:30:39)freebynature.blog.hr

Mislim da je naše shvaćanje banaka malo sličnije onom o bankama sa divljeg zapada gdje se iza šaltera krije veliki sef pun zlata i novaca. Mislim da banke iako raspolažu većom količinom gotovine od ostatka poduzeća ipak svoj keš ne spremaju u domicilnoj kući već ga imaju samo u elektronskom obliku.
@Sunceko: Da je baka htjela recimo lovu na neku karticu mislim da bi ju dobila bez ikakvog problema. No ljudi još uvijek vole taj osjećaj svežnja novčanica u ruci a ne neku tam hladnu plastiku. Mislim da je tom zastarjelom pogledu na novac istekao rok... bit će u redu

gordan(25.9.2007. 8:37:56) novac

sunčeko, dlibric je dobro objasnio. Ti si došla po lovu, a ne po kredit. Kada povlačiš lovu smanjuješ im kreditnu sposobnost. Da, "veći" iznosi novaca se moraju unaprijed naručiti jer banke sve što mogu plasiraju u obliku kredita i minimum zadržavaju u cashu.

Agy(25.9.2007. 10:11:11)

I danas moraš najaviti ako želiš podići iznose veće od cca 30.000 kn . A ako najaviš pa ne podigneš, onda te zovu iz banke da moraš podići jer imaju dnevni limit koliko smiju držati gotovine

giga(25.9.2007. 14:41:36)

Banke u biti nemaju dovoljno novaca da mi svi stedise dodemo i kazemo da zelimo podignuti lovu,oni nemaju toliko. To se sve vrti po vrijednosnim papirima i tako dalje,u biti brdo toga novca ni ne postoji,bar sam ja tako shvatio. Ispravite me ako grijesim...

Agy(25.9.2007. 16:21:33)

giga:
Banke u biti nemaju dovoljno novaca da mi svi stedise dodemo i kazemo da zelimo podignuti lovu,oni nemaju toliko. To se sve vrti po vrijednosnim papirima i tako dalje,u biti brdo toga novca ni ne postoji,bar sam ja tako shvatio. Ispravite me ako grijesim...


da... a i brdo naše love je izašla van iz banke u obliku kredita i sličnog....

RX-9(25.9.2007. 20:26:09)

Banke multipliciraju novac i gotovo uvije su voljne dati kredit jer im je to osnovna djelatnost a cash vole zadržati indijanac

Vezano za ovu temu je li tko gledao Money Masters dokumentarac kako se zaista stvara novac?

Komentirajte članak!

NEWSLETTER

Ime:
Email:

ANKETA

Podržavate li velike kazne za rad na crno? (rad u fušu)
Rezultati

KALKULATOR ZA OBRAČUN KAMATE NA KAMATU

Početni kapital (u kn)
Mjesečne uplate (u kn)
Godišnja kamata/prinos (%)
Broj godina investiranja