Specifičnost zatvorenih fondova je što oni izdaju dionice, a ne udjele poput otvorenih investicijskih fondova i to u kratkom roku. Ulaganje u zatvoreni investicijski fond je isto kao kupnja dionica neke tvrtke. Najčešće se to radi javnom ponudom dionica što znači da tko god želi u predviđenom razdoblju može "kupiti" dionice fonda po određenoj cijeni. Unaprijed se određuje kolika bi trebala biti imovina fonda (npr. 20.000.000,00 kn) i kolika je cijena jedne dionice (npr. 1.000,00 kn). Može se dogoditi da se proda (stručni naziv je: upiše) manje ili više dionica i onda će se vrijednost fonda izračunati temeljem uplaćenih dionica. Ako se slučajno sakupi premali iznos novaca odnosno upiše premalo dionica za osnivanje fonda, novac se vraća. Nakon isteka roka i ako je prikupljeno dovoljno sredstava fond se upisuje u sudski registar, a njegove dionice se od tog trenutka mogu kupovati i prodavati putem burze. Drugim riječima ukoliko želite kupiti dionice zatvorenog investicijskog fonda netko drugi ih mora ponuditi na prodaju i obrnuto, a sama kupnja i prodaja odvijaju se putem burze isto kao i za dionice ostalih tvrtki.

Kod otvorenih investicijskih fondova je sasvim drugačija situacija. Kod njih u svakom trenutku možete kupiti nove udjele jer će fond izdati nove udjele i za toliko povećati svoju imovinu. Isto tako otvoreni investicijski fond OBAVEZAN je otkupiti te udjele od vas u svakom trenutku.

Još je jedna velika i zanimljiva razlika između otvorenih i zatvorenih fondova. Kod otvorenih fondova vrijednost jednog udjela se računa tako da se izračuna ukupna imovina fonda (vrijednost svih dionica i obveznica i ostalih vrijednosnih papira) zatim se imovina umanji za naknade i obveze fonda i podjeli s brojem izdanih udjela. Cijena jednog udjela je direktno vezana uz vrijednost imovine fonda. Udjeli otvorenih investicijskih fondova ne smiju se prodavati po cijeni drugačijoj od izračunate.

Kod zatvorenih investicijskih fondova neto vrijednost imovine fonda (NIV – neto imovinska vrijednost, eng. net assets value, NAV) se izračuna na isti način kao i kod otvorenih fondova s time da ako ulažu u nekretnine, vrijednost nekretnina se utvrđuje procjenom. Što je sa cijenom dionice na tržištu (burzi)? Ona se ne izračunava već njena cijena ovisi o zakonu ponude i potražnje, očekivanjima investitora, stanju na tržištu i sl.. Kod zatvorenih fondova često njihova vrijednost imovine ne odgovara cijeni njihove dionice na tržištu. Ako je cijena dionice na tržištu niža od cijene imovine onda govorimo o diskontu, a ako je cijena dionice viša od vrijednosti imovine onda znači da se dionica trguje uz premiju.
Primjer:
Recimo da se osniva novi zatvoreni investicijski fond koji će većinom ulagati u nekretnine i da je određena cijena jedne njegove dionice 1.000,00 kn. Fond planira prikupiti 20.000.000 kn i javnom ponudom poziva ulagače. Upis dionica traje 15 dana i recimo da je uspio prikupiti točno 20.000.000,00 kn odnosno upisano je 20.000,00 dionica po cijeni od 1.000,00 kn. Zatim za taj novac fond kupuje poslovne prostore i nekretnine u vrijednosti 15.000.000,00 kn a ostalih 5.000.000 kn podjeli u dionice, obveznice, gotovinu na računu i sl. Nakon godinu dana procjenom je utvrđeno da poslovni prostori i nekretnine vrijede 21.000.000,00 kn dok je ostala imovina uložena u dionice, obveznice i ostalo porasla sa 5.000.000 na 6.000.000 kn. Ukupno imovina fonda iznosi 27.000.000 kn. (21.000.000,00 + 6.000.000,00) Zanemarimo li troškove i obveze fonda kolika bi trebala biti cijena dionice?

I dalje imamo 20.000 izdanih dionica. Podijelimo imovinu od 27.000.000 kn sa 20.000 dionica i dobijamo vrijednost jedne dionice od 1.350 kn. Neto vrijednost imovine fonda po dionici je 1.350,00 kn. Tu vrijednost usporedimo s cijenom dionice na burzi. Ukoliko je cijena na burzi 1.200,00 kn znači da se dionicom trguje uz diskont, a ukoliko je 1.400,00 kn trguje se uz premiju.

Rizici ulaganja
Teško mi je dati jednostavan odgovor jesu li zatvoreni fondovi rizičniji ili bolji od otvorenih fondova ili ne. Ovisi u što i kako ulažu i tko njima upravlja. Upravo zbog toga morate pročitati prospekt i statut fonda. Oni zatvoreni fondovi koji većinom ulažu u nekretnine snose i dodatne rizike budući se npr. poreznim zakonima može utjecati na cijenu nekretnina, a također treba obratiti pažnju po kojim se kriterijima/standardima procjenjuje vrijednost nekretnina u fondu. Iako nisu toliko popularni kao otvoreni investicijski fondovi mislim da mogu biti zanimljivi za ulaganje.

Korisni linkovi:
Zakon o investicijskim fondovima
Članak je ocijenjen 41 puta
Ocijenite članak:
Broj komentara (3) Pročitano: 25258 puta
pripadnik(21.5.2008. 22:37:50)

Fin članak.meksikanac

No, bila je jedna dvojba na drugom forumu: veli tko može znati da nekretninski ZIF neće uzeti nekog podmitljivog procjenitelja, pa da mu ovaj "frizira"procjenu, pa mi svi mislimo da nama dioničarima cvatu ruže, kadli ono...jao?

jakex101(25.9.2008. 16:30:25)

Sto se tice rizika ulaganja, zatvoreni fondovi su definitivno rizicniji, ali zato i interesantniji. Naime, prvo imate dva direktna izvora rizika: NAV i cijena. U otvorenom fondu imate same jedan direktan izvor rizika: cijena = NAV. Naprimjer, zamislite zatvoreni dionicki fond koji investira u zemlje istocne Azije, a dionice mu se kupuju i prodaju na London Stock Exchange. NAV ce biti izlozen trzisnim promjenama u istocnoj Aziji, dok ce cijena jednim dijelom biti vezana uz to isto (barem bi trebalo tako biti!), a drugim djelom promjenama na Londonskom trzistu.

Naravno, dvojni rizik postoji cak i kada se dionice prodaju i kupuju na istom mjestu gdje fond i investira. Taj dodatni rizik, koji se nalazi u cijeni a naziva noise-trader rizikom, je zapravo velikim djelom i uzrok diskonta/ premija.

Jos jedna razlika u rizicnim profilima zatvorenih i otvorenih investicijskih fondova je ta da se zatvoreni mogu koristiti kreditima pri investiranju.
U tim slucajevima, NAV zatvorenog fonda ovisit ce i o odnosu vlastitog (equity) i tudjeg novca, kao i naravno o kretanju dionica u koje investira. Dakle, radi financijske poluge povecan je moguci uspon, ali i pad fonda, sto ga cini rizicnijim.

fedrickpow(8.8.2017. 11:55:57)

Zdravo,
Ovo je obavijestiti javnost da je gospodin Fedrick Power, renomirani zajmodavac za osobni zajam, otvorio financijske mogućnosti za sve koji trebaju financijsku pomoć. Trebate li trenutačni zajam za brisanje duga ili vam je potreban kapitalni zajam za poboljšanje poslovanja? Jeste li ikada odbijali od banaka i drugih financijskih agencija? Samo zato što smo ovdje za sve vaše financijske probleme. Mi pružamo kamatnu stopu od 2% javnosti, tvrtke i zajednice na jasan i lako razumljiv način, ove odredbe i uvjete. Nije potrebno provjeriti kredit, 100% zajamčeno.
Pošaljite nam e-poštu na: (fedrickpowerloanfirm926@gmail.com)

Komentirajte članak!

NEWSLETTER

Ime:
Email:

ANKETA

Podržavate li velike kazne za rad na crno? (rad u fušu)
Rezultati

KALKULATOR ZA OBRAČUN KAMATE NA KAMATU

Početni kapital (u kn)
Mjesečne uplate (u kn)
Godišnja kamata/prinos (%)
Broj godina investiranja