Objava je zadnji put ažurirana 11.11.2019. u 7:43
| Specifičnost zatvorenih fondova je što oni izdaju dionice, a ne udjele poput otvorenih investicijskih fondova i to u kratkom roku. Ulaganje u zatvoreni investicijski fond je isto kao kupnja dionica neke tvrtke. Najčešće se to radi javnom ponudom dionica što znači da tko god želi u predviđenom razdoblju može “kupiti” dionice fonda po određenoj cijeni. Unaprijed se određuje kolika bi trebala biti imovina fonda (npr. 20.000.000,00 kn) i kolika je cijena jedne dionice (npr. 1.000,00 kn). Može se dogoditi da se proda (stručni naziv je: upiše) manje ili više dionica i onda će se vrijednost fonda izračunati temeljem uplaćenih dionica. Ako se slučajno sakupi premali iznos novaca odnosno upiše premalo dionica za osnivanje fonda, novac se vraća. Nakon isteka roka i ako je prikupljeno dovoljno sredstava fond se upisuje u sudski registar, a njegove dionice se od tog trenutka mogu kupovati i prodavati putem burze. Drugim riječima ukoliko želite kupiti dionice zatvorenog investicijskog fonda netko drugi ih mora ponuditi na prodaju i obrnuto, a sama kupnja i prodaja odvijaju se putem burze isto kao i za dionice ostalih tvrtki.
Kod otvorenih investicijskih fondova je sasvim drugačija situacija. Kod njih u svakom trenutku možete kupiti nove udjele jer će fond izdati nove udjele i za toliko povećati svoju imovinu. Isto tako otvoreni investicijski fond OBAVEZAN je otkupiti te udjele od vas u svakom trenutku. Još je jedna velika i zanimljiva razlika između otvorenih i zatvorenih fondova. Kod otvorenih fondova vrijednost jednog udjela se računa tako da se izračuna ukupna imovina fonda (vrijednost svih dionica i obveznica i ostalih vrijednosnih papira) zatim se imovina umanji za naknade i obveze fonda i podjeli s brojem izdanih udjela. Cijena jednog udjela je direktno vezana uz vrijednost imovine fonda. Udjeli otvorenih investicijskih fondova ne smiju se prodavati po cijeni drugačijoj od izračunate. Kod zatvorenih investicijskih fondova neto vrijednost imovine fonda (NIV – neto imovinska vrijednost, eng. net assets value, NAV) se izračuna na isti način kao i kod otvorenih fondova s time da ako ulažu u nekretnine, vrijednost nekretnina se utvrđuje procjenom. Što je sa cijenom dionice na tržištu (burzi)? Ona se ne izračunava već njena cijena ovisi o zakonu ponude i potražnje, očekivanjima investitora, stanju na tržištu i sl.. Kod zatvorenih fondova često njihova vrijednost imovine ne odgovara cijeni njihove dionice na tržištu. Ako je cijena dionice na tržištu niža od cijene imovine onda govorimo o diskontu, a ako je cijena dionice viša od vrijednosti imovine onda znači da se dionica trguje uz premiju. |
| Primjer: Recimo da se osniva novi zatvoreni investicijski fond koji će većinom ulagati u nekretnine i da je određena cijena jedne njegove dionice 1.000,00 kn. Fond planira prikupiti 20.000.000 kn i javnom ponudom poziva ulagače. Upis dionica traje 15 dana i recimo da je uspio prikupiti točno 20.000.000,00 kn odnosno upisano je 20.000,00 dionica po cijeni od 1.000,00 kn. Zatim za taj novac fond kupuje poslovne prostore i nekretnine u vrijednosti 15.000.000,00 kn a ostalih 5.000.000 kn podjeli u dionice, obveznice, gotovinu na računu i sl. Nakon godinu dana procjenom je utvrđeno da poslovni prostori i nekretnine vrijede 21.000.000,00 kn dok je ostala imovina uložena u dionice, obveznice i ostalo porasla sa 5.000.000 na 6.000.000 kn. Ukupno imovina fonda iznosi 27.000.000 kn. (21.000.000,00 + 6.000.000,00) Zanemarimo li troškove i obveze fonda kolika bi trebala biti cijena dionice?I dalje imamo 20.000 izdanih dionica. Podijelimo imovinu od 27.000.000 kn sa 20.000 dionica i dobijamo vrijednost jedne dionice od 1.350 kn. Neto vrijednost imovine fonda po dionici je 1.350,00 kn. Tu vrijednost usporedimo s cijenom dionice na burzi. Ukoliko je cijena na burzi 1.200,00 kn znači da se dionicom trguje uz diskont, a ukoliko je 1.400,00 kn trguje se uz premiju.Rizici ulaganja Teško mi je dati jednostavan odgovor jesu li zatvoreni fondovi rizičniji ili bolji od otvorenih fondova ili ne. Ovisi u što i kako ulažu i tko njima upravlja. Upravo zbog toga morate pročitati prospekt i statut fonda. Oni zatvoreni fondovi koji većinom ulažu u nekretnine snose i dodatne rizike budući se npr. poreznim zakonima može utjecati na cijenu nekretnina, a također treba obratiti pažnju po kojim se kriterijima/standardima procjenjuje vrijednost nekretnina u fondu. Iako nisu toliko popularni kao otvoreni investicijski fondovi mislim da mogu biti zanimljivi za ulaganje.Korisni linkovi: Zakon o investicijskim fondovima |
