Objava je zadnji put ažurirana 11.11.2019. u 7:43

Recimo da ste mali poduzetnik i vaše poduzeće je ostvarilo dobit u 2013. godini. Čuli ste da ako reinvestirate dobit, platit će te manje poreza ili ga nećete platiti uopće.

Reinvestiranje dobiti najjednostavnije možemo definirati kao „žrtvovanje“ vlasnikove zarade za dobrobit firme, odnosno umjesto da dobit isplatite sebi, vi donosite odluku da će te je ostaviti u poduzeću (reinvestirati) i na taj način poboljšati krvnu sliku poduzeća. Samim činom reinvestiranja, jedina promjena koja se događa jest da se vaša dobit, računovodstveno pripisuje temeljnom kapitalu i vi je više nikad nećete moći isplatiti. Taj iznos reinvestirane dobiti predstavlja poreznu olakšicu i izravno utječe na smanjenje poreza. Znači, novac je ostao na računu (niste ga isplatili sebi) i možete ga bez ikakvih ograničenja dalje koristiti u poslovanju. Bitno je za napomenuti da se sredstva u slučaju reinvestiranja ne moraju namjenski utrošiti, što znači da je izravni cilj ove mjere, zadržati novac u poduzećima i na taj način potaknuti razvoj. S druge strane, nepravednost ove mjere je što se poduzetnici moraju odreći svoje „nagrade za hrabrost“ – dobiti, da bi iskoristili olakšicu.

Reinvestirana dobit može se navoditi i kao instrument „osiguranja“ investicije, odnosno kao vlastiti izvor sredstava u nekom novom projektu. Najbolji primjer za korištenje navedenog je kod prijave poduzeća na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava kod državnih agencija, gdje možete navesti da svoj dio investicije pokrivate iz reinvestirane dobiti.

Pa kako to reinvestiranje zapravo funkcionira?

Prva pretpostavka je da ste u 2013. godini ostvarili dobit (bruto, računovodstvenu). Zatim je bitno vidjeti, da li su tokom godine isplaćivani predujmovi dobiti, jer za taj iznos neto dobit mora ostati u poduzeću. U tom slučaju nikako se ne možemo u potpunosti osloboditi plaćanja poreza (alternativa 1 iz tablice). Reinvestirana dobit ima izravan učinak na smanjenje porezne osnovice. U tablici koja slijedi, prikazuju se samo 4 od višestruko mogućih alternativa, koje jasno prikazuju utjecaj reinvestirane dobiti na porez, moguću dobit za isplatu, temeljni kapital i novac na žiroračunu.
Recimo da Vaše poduzeće na 31.12.2013. godine na računu ima 500.000 kuna, a upisani temeljni kapital iznosi 100.000 kuna, postavljene alternative imaju sljedeći učinak.

Alternativa 1. (maksimalno moguće reinvestiranje uz isplaćeni predujam dobiti)
Budući da ste tokom 2013. godine isplatili 50.000 kuna predujma, reinvestiranjem maksimalno mogućeg iznosa nikako ne možete u potpunosti izbjeći plaćanje poreza na dobit. Razlog je što na iznos isplaćenog predujma morate platiti državi 20%, tako da će u ovoj situaciji obveza poreza na dobit iznositi „samo“ 12.500 kuna. Nakon plaćanja poreza na računu će Vam ostati 487.500 kuna (500.000 – 12.500), a temeljni kapital će iznositi 537.500 kuna (100.000 + 437.500).
Ovom alternativom vlasnik svoju zaradu investira u poduzeće te dobit postaje djelom temeljnog kapitala te njemu ne preostaje više ništa za isplatu.
1 ukupno prihodi Alternativa 1. Alternativa 2. Alternativa 3. Alternativa 4.
Max. moguće reinvestiranje Max. moguće reinvestiranje Bez reinvestiranja Reinvestiranje 250.000,00
1.500.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00
2 ukupno rashodi 1.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00
3 (1-2) bruto dobit 500.000,00 500.000,00 500.000,00 500.000,00
4 reinvestirana dobit 437.500,00 500.000,00 0,00 250.000,00
5(3-4) porezna osnovica 62.500,00 0,00 500.000,00 250.000,00
6 POREZ 20% 12.500,00 0,00 100.000,00 50.000,00
7(3-6) neto dobit 487,500,00 500.000,00 400.000,00 450.000,00
8 upis u trg. registar 437.500,00 500.000,00 0,00 250.000,00
9(7-8) zadržana dobit 50.000,00 0,00 400.000,00 200.000,00
10 isplaćeni predujam u 2013 50.000,00 0,00 50.000,00 50.000,00
11(9-10) moguća isplata dobiti 0,00 0,00 350.000,00 150.000,00
12 Porez (i prirez) na dividendu 0,00 0,00 49.560,00 21.240,00
13(11-12) Moguća isplata na tekući račun 0,00 0,00 300.440,00 128.760,00
|
Novac na računu 487.500 550.000 50.000 300.000
Temeljeni kapital nakon povećanja 537.500 600.000 100.000 350.000
Alternativa 2. (maksimalno moguće reinvestiranje kada nije bilo isplate predujma dobiti)
Odlučili ste da nećete isplatiti dobit, ojačat će te poduzeće i svu dobit reinvestirate. Kao što je vidljivo iz tablice, koristi za poduzeće su višestruke. „Nabildali“ ste bilancu, gdje je u aktivi novac ostao netaknut, iz razloga što se maksimalnim reinvestiranjem u potpunosti oslobađate plaćanja poreza na dobit, a time se ne stvaraju nove obveze u pasivi (porez) te se kapital povećava za cjelokupnu dobit koji nakon rješenja Trgovačkog suda iznosi 600.000 kuna. Budući da tokom 2013. nije bilo isplate 50.000 predujma (nije bilo novčanog toka), kod ove alternative stanje novca je 550.000 kuna. Likvidnost poduzeća je savršena.
Kao i kod prve alternative i ovom vlasnik cjelokupnu dobit iz 2013. investira u poduzeće, a njemu ne preostaje ništa za isplatu.Alternativa 3. (bez reinvestiranja)
U situaciji da ne želite ništa reinvestirati učinak je sljedeći. Plaćate 100.000 kuna poreza na dobit, te vam preostaje za isplatu 350.000 kuna. U slučaju da odlučite i sve isplatiti (ipak ste vi to zaradili), na računu će ostati 50.000 kuna, a u kapitalu se neće dogoditi nikakva promjena.
Rezultat je najveća korist za Vas i (pre)velikim djelom državu (pogotovo zbog dodatnog poreza na dohodak od kapitala, redak 14 iz tablice), dok s druge strane ostaje „osiromašena“ bilanca.
Alternativa 4. (reinvestiranje polovine dobiti)
Razmatrate situaciju kako smanjiti porez, ali opet da se ne odreknete svoje zarade u potpunosti. Ovom alternativom porez na dobit duplo je manji nego kod alternative 3, a Vi si možete isplatiti 150.000, uz to da će temeljni kapital nakon reinvestiranja iznositi 350.000 kuna te će likvidnost i dalje ostati na zadovoljavajućoj razini. Zanimljiva kombinacija, koja je uz određenu vlasnikovu „žrtvu“ stvara bolju sliku poduzeća.Potrebna dokumentacija odnosno dokazi za ostvarivanje prava na olakšicu, koji se prilažu uz prijavu poreza na dobit su:
1.Izvadak iz sudskog registra koji dokazuje povećanje temeljnog kapitala,
2. Odluka o uporabi dobiti kojom se definira iznos reinvestirane dobiti, i
3. Pregled stanja kapitala i rezervi nakon provedenog upisa u sudskom registru.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti Vašem referentu u poreznoj upravi najkasnije do 31.10.2014.
I na kraju, ali ne i najmanje bitno je spomenuti troškove koji nastaju u procesu reinvestiranja dobiti. U gore navedenim mogućnostima nisu spominjani jer ti troškovi terete 2014. godinu. Ono što svakako morate napraviti ako se odlučite za reinvestiranje je revizija. Prikupite nekoliko ponuda (manjih) revizorskih poduzeća i izaberite najjeftiniju. Zatim tu dolaze troškovi javnog bilježnika te Trgovačkog suda koji će izvršiti upis, odnosno povećanje temeljnog kapitala. E sad ovisno o veličini vašeg poduzeća(najveći trošak je revizija), ukupni troškovi se kreću između 5.000 i 10.000 tisuća kuna.

Iz tog razloga sav ovaj postupak i stvaranje „nepotrebnih“ troškova nema smisla za reinvestiranje dobiti ispod 50.000 kuna, što bi bila otprilike granica gdje ušteda na porezu pokriva troškove.
Također, bitno je još napomenuti da korištena olakšica za reinvestiranu dobit ne umanjuje iznos predujmova u 2014. godini. Konkretno, u slučaju altenative 2 vaši predujmovi poreza na dobit koji će dospijevati tokom 2014. neće biti 0 kuna, nego se moraju uvećati za reinvestiranu dobit. Osnovica za izračun predujmova biti će 500.000 kuna, što rezultira mjesečnim predujmovima u iznosu 8.333,33 kune.

Nenad Kodrić, mag. oec.

Facebook Komentari