(osvježeno 28.2.2013.) Povremeni, honorarni poslovi najčešće se isplaćuju putem Ugovora o djelu. Nekada davno zločesti poslodavci su zloupotrebljavali taj način isplate jer je bio znatno jeftiniji od zapošljavanja radnika na neodređeno vrijeme. Iako Ugovor o djelu nikada nije bio zamjena Ugovora o radu neki su to ipak iskorištavali i isplaćivali novac radnicima na taj način. Onda je vlada promijenila zakon i honorarne povremene poslove izjednačila je s plaćom nadajući se kako će sada poslodavci zaposliti ljude. Trenutna situacija je da imamo najskuplje povremene radnike na svijetu! Ukoliko ste poduzetnik i treba vam radnik na svega nekoliko dana ili uz svoj osnovni posao želite dodatno zaraditi još novaca pripremite se na neugodno iznenađenje. Na svakih 100 kn koje dobijete «na ruke» odnosno na žiro račun poslodavac mora platiti još 104 kn poreza i doprinosa odnosno ukupni trošak je 204 kn a davanja su veća od 100%. Ne znam niti za jednu zemlju na svijetu gdje je honorarni, povremeni posao toliko skup.

Najčešće se Ugovor o djelu koristi za isplatu trgovačkim putnicima koji dobiju proviziju za svaki sklopljeni i naplaćeni posao. Znači tek za obavljeno djelo. Ključna razlika između Ugovora o djelu i Ugovora o radu je što kod Ugovora o djelu plaćate konkretan rezultat i ukoliko nije ostvaren ne plaćate ništa, a kod Ugovora o radu plaćate vrijeme radnika provedeno na poslu bez obzira koliko on posla obavio.

Kao poslodavac morate dobro procijeniti možete li plaćati ljude putem ugovora o djelu ili se u stvari radi o poslu za koji bi trebali radnika zaposliti. Ugovor o djelu nije i ne smije biti zamjena za Ugovor o radu na određeno vrijeme. Ukoliko vam treba radnik na samo nekoliko mjeseci da radi kod vas u tvrtki onda ga morate zaposliti na određeno vrijeme.

Obračun ugovora o djelu

1. Uzmimo bruto iznos od 1.000,00 kn

2. Plaćamo 20% doprinosa odnosno 200,00 kn za mirovinsko osiguranje odnosno za svoju mirovinu. Od toga 15% se plaća u prvi stup, a 5% u drugi stup dok oni malo stariji plaćaju svih 20% u prvi stup.

3. 1.000,00-200,00 = 800,00 kn. Tih osamsto kuna je porezna osnovica na koju plaćamo fiksnih 25% poreza što iznosi još 200,00 kn (800 x 25%)

4. Na 200,00 kn poreza plaćamo još i 18% prireza (ako živimo u Zagrebu) što iznosi 36,00 kn.

5. Neto iznos je 1.000,00 – 200,00 – 200,00 – 36,00 = 564,00 kn. Toliko dobijemo na naš žiro račun.

6. Nažalost tu priči nije kraj jer na naših 1.000,00 kn bruto poslodavac treba platiti još i 13% doprinosa za zdravstveno osiguranje što iznosi 130,00 kn.

Ukupni trošak je 1.130,00 kn a neto iznos je samo 564,00. Ono što je najtužnije je što je potpuno ista procedura plaćati li čovjeku 100,00 kn ili 1.000,00 kn nema propisanih nikakvih olakšica ili minimalnih iznosa koji bi umanjil
Jedina koliko-toliko dobra vijest je da ukoliko plaćate umirovljenika putem ugovora o djelu NE plaćaju se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno te su vam oni znantno jeftiniji.

Potrebni podaci za isplatu (isto vrijedi i za ugovor o autorskom djelu) su: OIB, broj žiro računa (počinje znamenkama 31.....), adresa prebivališta, izjava je li u sustavu PDV-a i je li učlanjen u drugi stup i naravno potpisani ugovor o djelu. Za umirovljenike tražite i rješenje o mirovini. Za dobivanje podataka preporučam uzimanje kopije osobne iskaznice i kopije iskaznice žiro računa (ili ugovora o otvaranju žiro računa) budući je onaj koji isplaćuje odnosno poslodavac kriv u slučaju pogrešaka.

Povrat poreza
Ukoliko ste tijekom godine obavljali honorarne poslove niste samo radi toga dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu, ali ako ju želite podnijeti ili ju morate podnositi iz nekog drugog razloga morate prijaviti i ove primitke. Odlična vijest za nezaposlene honorarce je da podnošenjem prijave možete dobiti veliki povrat poreza jer imate pravo na osobni odbitak od 2.200,00 kn mjesečno odnosno 26.400,00 kn godišnje koji nije mogao biti korišten prilikom isplate honorara, ali ga zato sada možete koristiti.


Ovaj tekst je jedna od sitnica sa seminara: 21 «sitnica» koju bih volio da mi je netko objasnio kada sam krenuo u biznis.

Korisni linkovi:
Oporezivanje drugog dohotka - brošura porezne uprave
Članak je ocijenjen 164 puta
Ocijenite članak:
Broj komentara (31) Pročitano: 103695 puta
poduzetna(18.3.2007 17:48:47)

Nakon sto sam u 5 godina rada samo lani bacila barem pola milijuna kuna doprinosa na ugovor o djelu ( takav mi je posao da moram zaposljavati tako) bilo mi je drago pročitati u ovom broju LIDER-a da porezni stručnjaci priznaju da je uvođenje doprinosa na ugovor o djelu bio promašaj. Kad se sjetim da sve zemlje imaju maksimalno 30% davanja (Švedska i dr) a naši susjedi 17 do 20% uvijek dodatno POPIZDIM. Ova tema me uvijek uzruja i ne mogu ništa drugo nego reći J.... .. DRZAVU

XVII(18.3.2007 19:13:18)autor: XVII, misto radnje: Split

moj komentar bi bio: odličan tekst! palac gore
a najbesmislenije davanja je davanje za zdravstveno za osobe koje imaju ugovor o radu, a dodatno rade preko ugovora o djelu. tu bacam tisuce i tisuce kuna, a ti mi ljudi od toga nemaju neku konkretnu korist. sramota od zemlje. klanjam se

gordan(18.3.2007 19:20:46) novac

dobrodošla XVII he he he

Fidelio(21.3.2007 9:46:18)

Nadam se da će država to uskoro ispraviti...ja sam baš razmišljao kako ću jednostavno zaposliti ljude na ugovor o djelu, kad sam došao u poreznu a ono dole...pa rekoh to nema logike...gdje je tu gospodarska strategija države. Neka donesu zakon da jedan poslodavac koji sklopi više od 5 ugovora o djelu s istom fizičkom osobom godišnje dužan tu osobu zaposliti na određeno vrijeme ( ako ovaj nije zaposlen ) i riješen problem nezaposlenosti i naravno onda da uplaćuje soc. i mirovinsko i svima dobro. Ovi ostali koji imaju stalno zaposlenje neka jednostavno na to plate neki porez i riješen problem...država u svakom slučaju profitira kao i ljudi kojima je plaća mala i koji imaju volje i želje zaraditi više...s tim da glasam da taj porez bude što manji osmijeh.

ziii(17.4.2007 16:35:26)

U biti to je isto kao i doprinosi na plaću, ako si u grupi koja plaća 25% poreza. Isplati se jedino onima koji na svoju plaću plaćaju 35 i 45% poreza, dakle onima koji i inače imaju veću plaću. Zakon koji potiče bogaćenje bogatih, hmmm, prilično nepravedno. Kakva smo mi ono država? Socijalna? lud

virtus(17.4.2007 20:41:48)lifecoach.hr

Kakav god zakon se donese bogati uvijek izvuku maksimum iz njega za sebe tako da i zakoni koji su doneseni "protiv bogataša " na kraju njima stavljaju novac u džep. To nije problem samo kod nas nego i na zapadu.

A zakonom za ugovor o djelu se pokušalo smanjiti manipuliranje takvim ugovorima na račun logike, matematike i učinkovitosti.

ziii(18.4.2007 12:52:38)

Virtus, odlična stranica! Naročito mi se sviđaju 'načini slaganja pločica' i izračuni. Dobar način da se kupci zainteresiraju za proizvode i prije nego što vam se obrate. Plus fini dizajn. Sretno!

Komentirajte članak!

NEWSLETTER

Ime:
Email:

ANKETA

Podržavate li velike kazne za rad na crno? (rad u fušu)
Rezultati

KALKULATOR ZA OBRAČUN KAMATE NA KAMATU

Početni kapital (u kn)
Mjesečne uplate (u kn)
Godišnja kamata/prinos (%)
Broj godina investiranja