Novac kao prijatelj

Među ozbiljnim temama o novcu, evo i jedne koja naizgled može zvučati neozbiljno. Svi nekako znamo i primjećujemo da određene osobe imaju „sreću“ s novcem i u bilo kakvim uvjetima uvijek imaju dovoljno, dok druge kao da imaju „nesreću“ i novca im uvijek nedostaje. Energija kojom svi zračimo, privlačeći ili odbijajući blagostanje satkana je u najvećoj mjeri od naših uvjerenja, navika i pogleda na svijet. Hajdemo se malo poigrati jednim od aspekata koji utječe na tu energiju. Na radionicama utvaranja prema obilju potičemo polaznike da se pokušaju sprijateljiti s novcem, na način da ga promatraju kao osobu. Kad bi novac bio osoba, u kakvoj biste vi međusobnoj vezi bili s njime? Biste li bili prijatelji? Kako se odnosite prema njemu? Zabavimo se malo takvim razmišljanjem i razmotrimo najčešću varijantu. Zamislite da imate prijatelja kojega ćemo nazvati npr. Marko. Uz Marka se osjećate jako dobro i sigurno i voljeli bi se više družiti s njime, ali: - Iako volite biti u Markovom društvu, ne želite da vas ljudi povezuju s njime i skrivate vaša druženja - Govorite da Marko kvari ljude s kojima se puno druži - Mrzite i ogovarate Markove dobre prijatelje i uvjereni ste da su im namjere nečasne - Bjesni ste na Marka što nije s vama i ne pomaže vam onoliko koliko biste htjeli - Stalno se tužite na Marka kojeg nikad nema - Ističete da vam Marko nije važan Kad bi takav Marko uistinu postojao,

2019-11-11T19:43:38+00:0022.10.2012.|Categories: Psihologija novca|
fusion

Vjerovanja

„Maja je dobila na lotu. Već tri godine igra iste brojeve i evo, upalilo je. Ja bih sigurno zaboravio uplatiti listić baš taj tjedan kad su izvučeni moji sretni brojevi! Ja jednostavno nemam sreće.“ Čuli ste ovakvu ili sličnu izjavu svog prijatelja. Ili ste i sami takvi da o sebi mislite nešto u skladu sa: „nisam ja dobar u matematici“, „meni ulaganje u poslove nikada ne daje rezultate“ ili onu staru „pegula sam, pa šta mogu“. Vjerujete jednostavno da u nečemu niste dobri, da vama neke stvari ne idu, da privlačite negativne ljude... Vjerovanja se formiraju od trenutka kada dođemo na svijet, a učvršćujemo ih referencama, odnosno događajima koji nam potvrđuju da je stav koji imamo – ispravan. Čini nam se da smo temeljem njega zapravo mogli predvidjeti što će se dogoditi. Što više referentnih događaja, čvršće je naše vjerovanje. Tako stvaramo unutarnju sliku o sebi. Kada su vjerovanja pozitivna i kada zbog njih svijet gledamo „kroz ružičaste naočale“ sve je u redu. Vjerovanja koja su pozitivna nerijetko nam budu i oslonac u situacijama kada smo pod stresom, u očekivanju nekog rješenja ili poduzimanju nekih rizika. Ta su vjerovanja dobrodošla, jer se uz pomoć njih često samomotiviramo, hrabrimo i čini nam se da nerijetko rješavamo najteže zadatke u životu ispunjeni pozitivnim vjerovanjima. Vjerovanja nam pomažu, ali i odmažu. Kada odmažu nazivamo ih ograničavajućim. Pod njihovim utjecajem ponavljamo greške i ne izlazimo iz začaranog kruga. Kada temeljem ograničavajućih vjerovanja činimo

2019-11-11T19:43:38+00:0017.03.2011.|Categories: Psihologija novca|Tags: |
fusion

Prosperirajte u krizi

Sigurno vam je već dosta naslova i vijesti koje govore o krizi, recesiji, nezaposlenosti i sličnim kategorijama. Neki od onih koji se prepoznaju u skupini tih ljudi, svejedno se pitaju kako je moguće ostvariti realnost koja stoji u naslovu? Činjenica je da ovo nije prva recesija koja se događa u svijetu, ali isto tako nije niti zadnja. Razne priče o ekonomiji, nezaposlenosti, ratovima, problemima s naftnim derivatima i sličnim kategorijama mediji nude već desetljećima. Pitanje je samo koliko netko dopušta da takva slika postane realnost. Iako recesija postoji i nemoguće ju je negirati, to ne znači da vaš život zbog toga mora stati. Činjenica je da mediji funkcioniraju po principu prodavanja senzacionalističkih vijesti. Iz tog razloga, uokvirivanje priča na način koji upućuje na krah života na Zemlji njima ide u prilog. Zastrašivanje ljudi koje se odvija u medijima je igra koja traje već dugi niz desetljeća. Sada je to recesija, prije nekoliko mjeseci je bila plinska kriza, nekoliko mjeseci prije toga je bila kriza zbog povećanja cijene naftnih derivata, itd. Da, recesija postoji i to nije laž u medijima, ali laž se stvara onoga trenutka kad se počne kreirati vlastita realnost u skladu s onim što se čuje. Dobro je imati na umu da ono što se govori u medijima se odnosi na cjelokupnu sliku ekonomije, a ne na osobnu ekonomiju. Kao što se niti jedna druga kategorija ne može pronaći izvan sebe, poput sigurnosti, sreće i ljubavi, tako

2019-11-11T19:43:38+00:0023.10.2010.|Categories: Psihologija novca|Tags: , |
fusion

Trošenje ili investiranje

Kolektivno je uvjerenje da je važno imati pun novčanik i pun proračun. Nažalost, oni koji bi trebali ljudima pomoći, i sami su uglavnom u gubitničkoj svijesti, pa predlažu rješenja unutar te svijesti. Zato je logično da nitko od njih ne govori o jedinom rješenju – kako napustiti gubitničku i sirotinjsku svijest, koja financijsku krizu uvijek nanovo i ispočetka generira. Novac možete trošiti ili investirati. Trošite ga ako ga zamjenjujete za neki drugi oblik energije koji vam treba, a investirate ga ako ga ulažete u povećanje životnog standarda i višu kvalitetu življenja. Zato se trošenje uvijek doživljava kao gubitak, a investiranje kao uvećanje. Ljudi koji novac troše imaju gubitničku svijest, jer smatraju da njihov standard ovisi isključivo o količini utrošenog novca. Stoga ga nastoje imati što više, pa im je zarada osnovni životni motiv. Nikada se ne pitaju zašto ga nemaju dovoljno, nego samo smišljaju kako doći do veće količine. Problem je u tome što nema te količine novaca, koja im može ublažiti osjećaj da ga nemaju dovoljno. Zbog toga su pohlepni i njime opsjednuti. Takvi ljudi uče lekciju da blagostanje ne ovisi o količini novca, već o odnosu prema novcu. Financijsku krizu generira gubitnička svijest To stalno napominjem, jer je kolektivno uvjerenje da je važno imati pun novčanik i pun proračun. Nažalost, oni koji bi trebali ljudima pomoći, i sami su uglavnom u gubitničkoj svijesti, pa predlažu rješenja unutar te svijesti. Ekonomisti standardno predlažu ili povećanje/smanjenje proizvodnje ili povećanje/smanjenje

2019-11-11T19:43:38+00:0015.03.2010.|Categories: Psihologija novca|Tags: , , , |
fusion

Novac je odraz odnosa prema radu

Iako je krajnje infantilno razmišljati da možete uživati u standardu ako ne uživate u radu, nude vam ga čak i neki ekonomisti. Doći što brže do što više novaca i ostvariti određeni standard u jednom segmentu života, koji mislite da je najvažniji, jest prelijevanje iz šupljeg u prazno (rebalans) i potpuno neznanje o prirodi novca i njegovom prirodnom toku. Nedavno, na javnom predavanju, obratila mi se jedna gospođa sa sljedećim pitanjem: „U mirovini sam i ne želim više dodatno raditi da bih pristojno živjela i imala dovoljno novaca za sve što želim. Dosta sam se naradila kroz cijeli radni vijek. Sada želim uživati i baviti se samo s onim aktivnostima koje me vesele, a kojih imam podosta, ali za sve njih nemam dovoljno novaca. Konkretno vas pitam kako da imam dovoljno novaca za sve što želim, a da (više) ne moram raditi?“ Na pitanje sam odgovorila kratko i očito samo meni jasno, jer sam vidjela da je gospođa slijegala ramenima i pravila grimase, dok se opet spuštala na sjedalo, po čemu sam zaključila da me uopće nije razumjela. Zato ću sada odgovoriti malo opširnije, na ovo inače važno i vrlo rašireno pitanje. Oduvijek su ljudi maštali o ugodnom životu, u kojem rade ono što žele i žive kako žele (imaju stil života i standard kakav žele). To je blagostanje za kojim svi čeznemo. Po mome mišljenju, to je potpuno normalna i prirodna ljudska čežnja, koja će se uskoro

2019-11-11T19:43:39+00:0029.07.2009.|Categories: Psihologija novca|Tags: , , , |
fusion

Što moram promijeniti da bih imao više novaca?

Iako se promjena podrazumjeva nekako imam osjećaj da svima promakne ta najvažnija stvar: Što, zar trebam sebe promijeniti? Niste valjda mislili da sve može ostati isto, a da će se novac samo stvoriti u džepu? Ma neeeee. Prije skoro dvije godine imao sam neugodan susret sa stvarnošću. Shvatio sam da ljudi NE VOLE promjene. Do tada sam samo čitao o tome kako se ljudi ne žele promijeniti, ali nisam se previše oko toga zabrinjavao jer nisam nikoga morao tjerati da nešto promijeni. No kada sam došao u poziciju da nešto promijenim pa makar to bilo i na bolje naišao sam s jedne strane na otpor a s druge strane nezainteresiranost. No dobro 100 ljudi 100 čudi. Nisu svi željni novih znanja i rada na sebi. Priče o cjeloživotnom učenju za neke su zaista samo priče. Nažalost. Ako se ne želimo mijenjati, kako ćemo imati više novaca? Vrlo jednostavno: NIKAKO. Nećemo imati više novaca. Novac se neće stvoriti. Moramo nešto poduzeti, početi štedjeti, investirati, riskirati. obrazovati se, suočiti se sa strahom od financija i brojki, suočiti se sa strahom od istine koliko zaista mjesečno trošimo (na gluposti). Postoji tisuće stvari koje je moguće i potrebno promijeniti. Ja ću navesti one za koje smatram da su najvažnije. 1. Potrebno je vjerovati da je moguće imati više novaca. Većina ljudi odmah pada na tom prvom koraku. Nemaju vjere. Oni bi htjeli imati više novaca, ali duboko u srcu ne vjeruju da je

2019-11-11T19:43:39+00:0002.05.2009.|Categories: Psihologija novca|
fusion

Shopping – univerzalni ”flaster” za sve što je krivo u našim životima

Bilo da novcem želimo razveseliti naše najdraže i kupiti im nešto lijepo, uplatiti putovanje života za svoju porodicu ili partnera ili osjetiti sigurnost koja proizlazi iz financijske situiranosti, nitko od nas neće reći da je novac nešto čega u životu ne bismo voljeli imati više. No šta su zapravo razlozi naše kupnje, potrošačke histerije i konačno dugova u koje sve češće zapadamo i ima li ova idilična slika i tamnu stranu? Mnogobrojna istraživanja u psihologiji pružaju potvrdan odgovor na to pitanje i bacaju svjetlo na prave razloge zašto kupujemo. Ono što je interesantno je da malo koji od tih razloga ima veze sa našim stvarnim potrebama.Reklame i oglasi kojima smo zasipani gotovo svaki dan svakako daju svoj doprinos prekomjernoj kupnji. Bazirani na pažljivom proučavanju ljudske psihe oni nas privlače da kupimo određeni proizvod misleći da njime rješavamo neki sasvim drugi problem. Ako budemo nosili sat na primjer kakav nosi naš omiljeni sportaš ili glumica, bit ćemo uspješni i lijepi baš kao što su oni. Ili ako probamo najnoviji mliječni proizvod koji na našim ekranima pije netko izuzetno zdravog, vitkog izgleda i mi ćemo biti takvi. To što ćemo ostatak vremena provesti sa vrećom čipsa u ruci, sjedeći pred tim istim ekranom, nije uopće važno. Ugodno iskustvo kupnje još jedan je privlačan faktor da vrijeme provedemo u dućanima. I kod nas i u inozemstvu sve se više pažnje posvećuje uređenju kupovnog prostora; on postaje ugodan, zanimljiv i prepun dodatnih usluga

2019-11-11T19:43:41+00:0019.10.2007.|Categories: Psihologija novca|
fusion

“Lak novac” i zašto se želimo obogatiti preko noći

Svi mi želimo biti bogati. I iako nas dobra, stara izreka uči da “Novac ne može kupiti sreću,” a istraživanja u psihologiji pokazuju da nakon određenog minimuma materijalno bogatstvo ima tek neznatan uticaj na osobno zadovoljstvo, privlačnost novca u ljudskom društvu ostaje konstanta. Dok oko sebe gledamo groznicu kupovanja T-HT dionica, teško je a ne pomisliti na brojne priče o uspjehu čiji su heroji, obični ljudi, pametnom kupnjom INA i Pliva dionica ostvarili ogroman financijski dobitak i promijenili svoj život. Ako mogu oni, zašto ne bismo mogli i mi? Jasno, u istom trenutku teško nam se sjetiti i onih drugih priča, ne tako glamuroznih, gdje su neki drugi ljudi u želji da budu heroji izgubili isto tako ogromne količine novaca u raznim prevarama koje su tijekom godina harale našim tržištem. Izgledajući sasvim legalno i kredibilno na početku, financijski inžinjering i piramida princip odmah mi padaju na pamet. Ove priče imaju puno različitih točaka. Od bitnijih je svakako ona da je jedno legalan, ekonomski način da se ostvari profit, a drugo pametno dizajnirana prevara. Obje pak apeliraju na želju ljudi da se preko noći obogate i zarade novac na lak i bezbolan način. Jedna interesantna teorija u psihologiji, teorija visceralnih (unutarnjih, instinktivnih) uticaja (Lowenstein, 1996) djelomično objašnjava našu žeđ za lakim novcem. Unutar te teorije ističu se četiri značajna faktora vezana uz ljudsko ponšanje: Prvi je da ljudi usmjeravaju svoju paznju na aktivnosti koje će zadovoljiti određenu unutarnju potrebu. Gladni ljudi žele

2019-11-11T19:43:41+00:0028.09.2007.|Categories: Psihologija novca|
fusion

Radoholičar

Raditi od jutra do sutra ne donosi više novca Radite od jutra do mraka i često se i sami pitate, vrijedi li toliko vremena posvećivati poslu? Koliku stvarnu korist imate od svog rada? Jeste li radoholičar, perfekcionista ili sve želite imati pod kontrolom? Jeste li željni promjene kojom trebate upravljati, ali niste u stanju ili jednostavno ne znate kako? Je li vaš problem upravljanje vremenom ili pretjerano izlaganje stresu? Jeste li spremni napraviti “inventuru” i poduzeti one promjene koje će vam donijeti više zadovoljstva i – više koristi? Na sva pitanja na koja je vaš odgovor pozitivan potrebno je reagirati što prije. Life Coaching vam u rješavanju bilo kojeg od ovih problema može pomoći. Ukoliko ste odgovorili pozitivno na SVA pitanja, pred nama je ozbiljan rad. Jako ozbiljan rad! Predlažem da stoga krenemo korak po korak. Svaki tjedan ću obraditi jednu od tema i predložiti vam neke od načina rješavanja tih problema. Na vama je da donesete odluku hoćete li početi ozbiljno i sustavno rješavati probleme koji vas ometaju u postizanju vrhunskih rezultata i ostvarivanju svog punog potencijala. Jeste li radoholičar? Prvo da riješimo jedno važno pitanje: jeste li radoholičar? Radite više od 10 sati dnevno, 7 dana u tjednu? Obitelj vas rijetko viđa (i sve češće vam to prebacuju)? Posao donosite kući? Volite raditi kada svi odu s posla? Preuzimate sve više posla u tvrtki? Jedva stižete ispunjavati rokove, ali posao i dalje dolazi baš u vaše ruke?

2019-11-11T19:43:42+00:0021.08.2007.|Categories: Psihologija novca|
fusion

Misli i postani bogat

Misli i postani bogat naslov je knjige od Napoleon Hilla. Uvijek sam se pitao zašto se baš zove misli i postani bogat, a ne recimo primi se posla i postani bogat ili uči, odi u školu i na fakultet i postani bogat. Odgovor na pitanje nalazi se u činjenici kako ima mnogo marljivih, pametnih, obrazovanih, sposobnih ljudi koji ipak nisu (materijalno) bogati. Kada bi samo bilo dovoljno teško raditi rudari bi bili bogati, ako je znanje najvažnije profesori bi bili najbogatiji itd. itd. Što je onda zaista najvažnije? Zašto već danas nismo bogati? Ovo je odlično pitanje ako želite za promjenu čuti vlastite izgovore. Obično se kreću od onoga: premlad, sam, prestar sam, nisam dovoljno pametan, nemam početni kapital, nemam ideju, ne poznam «prave» ljude i sl. Sve su to najčešće gluposti dok je pravi razlog negdje drugdje. Nismo bogati jer nam nikada nije palo na pamet da bismo zaista mogli biti bogati. Tko? Ja bogat? Ma nema šanse. Tko sam ja uopće? Ne vjerujemo kako je to moguće i zato g. Hill s pravom naziva knjigu misli i postani bogat jer sve počinje u glavi. Dok mi sami ne sredimo svoje misli i ne počnemo vjerovati kako je moguće postati bogat sve ostale aktivnosti nemaju smisla. Ono što mi se ne sviđa u knjizi je «tajna» koja se navodno provlači kroz svih 13 poglavlja. Ta tajna bit će nam otkrivena samo ako smo spremni. Što bih ja doslovno

2019-11-11T19:43:43+00:0004.04.2007.|Categories: Psihologija novca|Tags: |
fusion