Objava je zadnji put ažurirana 11.11.2019. u 7:43
(osvježeno 15.10.2015.) Povremeni, honorarni poslovi najčešće se isplaćuju putem Ugovora o djelu. Nekada davno zločesti poslodavci su zloupotrebljavali taj način isplate jer je bio znatno jeftiniji od zapošljavanja radnika na neodređeno vrijeme. Iako Ugovor o djelu nikada nije bio zamjena Ugovora o radu neki su to ipak iskorištavali i isplaćivali novac radnicima na taj način. Onda je vlada promijenila zakon i honorarne povremene poslove izjednačila je s plaćom nadajući se kako će sada poslodavci zaposliti ljude. Trenutna situacija je da imamo najskuplje povremene radnike na svijetu! Ukoliko ste poduzetnik i treba vam radnik na svega nekoliko dana ili uz svoj osnovni posao želite dodatno zaraditi još novaca pripremite se na neugodno iznenađenje.Na svakih 100 kn koje dobijete «na ruke» odnosno na žiro račun poslodavac mora platiti još 104 kn poreza i doprinosa odnosno ukupni trošak je 204 kn a davanja su veća od 100%. Ne znam niti za jednu zemlju na svijetu gdje je honorarni, povremeni posao toliko skup.
Najčešće se Ugovor o djelu koristi za isplatu trgovačkim putnicima koji dobiju proviziju za svaki sklopljeni i naplaćeni posao. Znači tek za obavljeno djelo. Ključna razlika između Ugovora o djelu i Ugovora o radu je što kod Ugovora o djelu plaćate konkretan rezultat i ukoliko nije ostvaren ne plaćate ništa, a kod Ugovora o radu plaćate vrijeme radnika provedeno na poslu bez obzira koliko on posla obavio. Kao poslodavac morate dobro procijeniti možete li plaćati ljude putem ugovora o djelu ili se u stvari radi o poslu za koji bi trebali radnika zaposliti. Ugovor o djelu nije i ne smije biti zamjena za Ugovor o radu na određeno vrijeme. Ukoliko vam treba radnik na samo nekoliko mjeseci da radi kod vas u tvrtki onda ga morate zaposliti na određeno vrijeme. Obračun ugovora o djelu 1. Uzmimo bruto iznos od 1.000,00 kn 2. Plaćamo 20% doprinosa odnosno 200,00 kn za mirovinsko osiguranje odnosno za svoju mirovinu. Od toga 15% se plaća u prvi stup, a 5% u drugi stup dok oni malo stariji plaćaju svih 20% u prvi stup. 3. 1.000,00-200,00 = 800,00 kn. Tih osamsto kuna je porezna osnovica na koju plaćamo fiksnih 25% poreza što iznosi još 200,00 kn (800 x 25%) 4. Na 200,00 kn poreza plaćamo još i 18% prireza (ako živimo u Zagrebu) što iznosi 36,00 kn. 5. Neto iznos je 1.000,00 – 200,00 – 200,00 – 36,00 = 564,00 kn. Toliko dobijemo na naš žiro račun. 6. Nažalost tu priči nije kraj jer na naših 1.000,00 kn bruto poslodavac treba platiti još i 15% doprinosa za zdravstveno osiguranje što iznosi 150,00 kn. Ukupni trošak je 1.150,00 kn a neto iznos je samo 564,00. Ono što je najtužnije je što je potpuno ista procedura plaćate li čovjeku 100,00 kn ili 1.000,00 kn nema propisanih nikakvih olakšica ili minimalnih iznosa koji bi umanjili davanja. |
Jedina koliko-toliko dobra vijest je da ukoliko plaćate umirovljenika putem ugovora o djelu NE plaćaju se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno te su vam oni znantno jeftiniji.
Potrebni podaci za isplatu (isto vrijedi i za ugovor o autorskom djelu) su: OIB, broj žiro računa (počinje znamenkama 31…..), adresa prebivališta, izjava je li u sustavu PDV-a i je li učlanjen u drugi stup i naravno potpisani ugovor o djelu. Za umirovljenike tražite i rješenje o mirovini. Za dobivanje podataka preporučam uzimanje kopije osobne iskaznice i kopije iskaznice žiro računa (ili ugovora o otvaranju žiro računa) budući je onaj koji isplaćuje odnosno poslodavac kriv u slučaju pogrešaka. Povrat poreza Ovaj tekst je jedna od sitnica sa seminara: 21 «sitnica» koju bih volio da mi je netko objasnio kada sam krenuo u biznis. Korisni linkovi: |